STAR TREK Galerija





STAR TREK Izdvojeno
15.07.2007.

Potprostor (subspace)

Trenutno u fizici ne postoji teorija koja je slična potprostoru, ali prema nekim tvrdnjama iz serija možemo otprilike zaključiti neka svojstva potprostora. Dakle, potprostor je nekakva domena koja je u izravnom doticaju s našim svemirom. Pošto se potprostorne pojave pojavljuju stalno, logično bi bilo zaključiti da svaka tačka u našem svemiru ima svoju pripadajuću tačku u potprostoru. No potprostor je "skriven", tj. potrebna je složena tehnologija da bi se detektiralo potprostorne pojave te se ponaša vrlo različito od našeg svemira. Zbog toga se čini da potprostor vjerovatno nije nekakva nova dimenzija našeg svemira (po teoriji struna postoji 11 dimenzija) već samo dijeli prostorne dimenzije s našim svemirom. Potprostorne anomalije direktno utiču na naš svemir i šire se u našem prostoru. Također je vidljivo da između našeg svemira i potprostora može doći do izmjene energije i materije, što pokazuje da potprostor nije samo matematički izračun već fizikalna pojava.


Na slici 1 vidimo dva modela potprostora. Prvi je model homogen dok je drugi podijeljen na slojeve. Oba modela su prikazana kao cjeline koje sadržavaju naš svemir. Na ovoj slici potprostor i naš prostor imaju zajedničke dimenzije x i y. Naš prostor ima dubinu z, dok potprostor ima dimenziju zeta. Kod prvog modela, svaka tačka u ravnini x,y ima beskonačno pripadajućih potprostornih tačaka po osi zeta. Ovaj model bi bio logičan izbor ako pretpostavimo da je i naš svemir homogen na sličan način. No drugi model, sa slojevima, više odgovara onome što smo imali priliku vidjeti u serijama. Za početak, ako se dotični slojevi ponašaju kao nekakve energetske barijere, to bi bilo slično warp skali - kod prijelaska na viši warp faktor potrošnja energije naglo skače a zatim se brzo spušta. Možda svaki warp faktor pripada dubljem potprostornom sloju?
 

 Na drugoj slici vidimo prikaz potprostornog "svemira" čiji su slojevi sve "gušći" što se dublje ide. Na taj način se udaljenost smanjuje, te se čak može reći da brod ne putuje brže od svjetlosti već je relativna brzina (s obzirom na s i t u našem svemiru) brža od svjetlosti. Pitanje je kako završavaju slojevi potprostora? Možda je drugi kraj singularnost, tj. potprostorna tačka u koju su koncentrirane sve pripadajuće tačke prostora, što je ekvivalent warpa 10 (beskonačna brzina). No iz warp skale vidimo da se potrošnja energije znatno povećava što se više približavamo warpu 10, što vjerovatno znači da je ta singularnost nedostižna. No možda se gustoća nikad ne približi singularnosti već se potprostor nastavi "širiti" a s druge strane se nalazi neki drugi (paralelni) svemir? (sl. 3).


Kako u potprostorne slojeve ukomponirati warp polje? Znamo da je warp polje višeslojno potprostorno polje. Pošto se više puta spominje termin "warp balon", najsigurniji je zaključak da se tu zapravo radi o potprostornom polju koje se "proteže" iz potprostora i obavija brod. Na taj način brod ostaje u našem svemiru iako je okružen potprostorom. Za veće warp brzine potrebno je uzeti balon iz "dubljeg" sloja. Tu je još jedna ideja u vezi warpa 10 - možda nakon deveti sloja "udaljenost" između warp balona i potprostornog sloja postaje prevelika, tako da treba više energije za održavanje ravnoteže, a deseti sloj je nemoguće "doseći"?


Na slici br. 5 vidimo prikaz "tunela" kroz potprostor. Na ovom principu se temelji ideja crvotočina - brod prolazi kroz "prečicu" u potprostoru te skrati dužinu puta u odnosu na kretanje običnim prostorom. No i transwarp bi mogao biti vrlo sličan ovom konceptu: umjesto da se "omata" potprostornim poljem, brod se "uranja" u potprostor. Kada želi povećati brzinu, jednostavno se kreće "dublje" po osi zeta. Možemo pretpostaviti da je potrebna manja energija pri većim brzinama za putovati potprostornim kanalima u odnosu na konvencionalni warp pogon, no tehnologija za ulazak broda u potprostor je vjerojatno kompliciranija. Također, sama energija potrebna za prelazak iz jednog sloja u drugi je možda prevelika za rase na stupnju razvoja 24. stoljeća.
 

 

Slika 05 Slika 04 Slika 03 Slika 02 Slika 01